Preostali sačuvani kipovi i dijelovi oltarne arhitekture s razorenih oltara sv. Ladislava i sv. Marije iz apsida bočnih brodova zagrebačke katedrale spojeni su u jednu cjelinu i izloženi pod zajedničkim patrocinijem.
S oltara sv. Marije u rezbarenom okviru središnje niše oltara izložen je centralni kip Bogorodice s djetetom na polumjesecu, na postamentu s grbom Mihaela Bocaka i natpisom.
S oltara sv. Ladislava izloženi su kipovi ugarskog kralja Ladislava i vojvode Emerika, zatim rezbarene konzole na kojima su bila postavljena krila sa slikanim prizorima iz života sv. Ladislava i četiri evanđelista iz niša predele oltara.
Autor ovih kipova je ljubljanski majstor Ivan Komersteiner, koji se u Zagrebu trajno nastanio krajem sedamnaestog stoljeća i na Kaptolu imao svoju radionicu. Komersteinerov dolazak u Zagreb označava konačni prodor baroka u naše kiparstvo. Novina koju on donosi je ornamentalno-dekorativni motiv baroknog akantusa, tzv. talijansko lišće koje on na sebi svojstven način obilato koristi na svim oltarima. Figure njegovih kipova su vitke, s lijepim, plemenitim licima pravilnih crta, suzdržanim u izrazu. Karakterizira ih izrazito naglašeni kontrapost. Pod pripijenom odjećom s često korištenim spiralno uvijenim naborom između nogu figura, jasno se ocrtavaju anatomski detalji trupa. Postignuta pokretljivost figura oslobađa ih zadatih okvira oltarnih niša, što ukazuje na to da je majstor anticipirao razigrani duktus baroknog stilskog izraza. Njegov umjetnički izričaj, što je zanimljivo, nema direktnih analogija niti kod nas niti u susjednim zemljama, ali je izvjesno da posredni utjecaj Italije u njegovom stilskom izrazu nije zanemariv.